subota, 19. siječnja 2013.

Optimizirati ili maksimizirati??


Na zadnjem predavanju iz kolegija „Društvena odgovornost poduzeća“ postavilo nam se vječito pitanje: maksimizacija ili optimizacija profita? Dvije grupe iznjele su vrlo dobre argumente, no grupa maksimizacija profita bila je uvjerljivija. S obzirom da je grupa maksimizacija profita iznjela puno bolje argumente navodeći odličan razlog kako bi se veliki profit mogao iskoristiti u društveno odgovorne svrhe zauzeli bi stajalište kako je ova grupa pobjedila u debati. Iako smo skloniji mišljenju kako je optimizacija profita idealan odabir, grupa koja je zastupala to stajalište nije jasno naglasila prednosti optimizacije te su se više puta u toku debate izgubili u samom objašnjenju navedenog pojma te kratkoročnog i dugoročnog cilja optimizacije. Sve pohvale grupi koja je zastupala MAKSIMIZACIJU.
Sve to u teoriji zvuči super i smisleno, ali u praksi rijetko kad to zaista i je. Nećemo se zavaravati svakom poduzeću u cilju je ostvariti što veći profit jer u protivnom njihovo poslovanje ne bi dugo trajalo. No, ono što ih razlikuje je kako će postupati s tim profitom i kako i na koji način će to postići. Maksimizacija profita možda može značiti više novaca za ulaganje u društvenu odgovornost te dulje postojanje pa se time  smanjuje mogućnost gubitka posla zbog eventualnog stečaja poduzeća, što je u zadnje vrijeme postalo svakodnevica. Ali, pitanje je koliko je zaista tijekom postizanja te maksimizacije profita poduzeće poslovalo društveno odgovorno. Način na koji je grupa maksimizacije profita iznjela svoje argumente jako privlačno zvuči, no svima je poznato pravilo da poduzeća kako bi ostvarila maksimalan profit moraju imati visoke cijene svojih proizvoda ili usluga. Opet se postavlja pitanje koliko je to društveno odgovorno u današnjoj gospodarskoj situaciji RH? Ljudi ostaju bez posla, jedva da spajaju kraj s krajem, sve više režije im nikako ne idu u prilog, pa još k tome i skupi proizvodi i usluge na svakom koraku da bi poduzeće maksimiziralo svoj profit. Pa se zapitajmo da li je to zaista društveno odgovorno za sve ili samo za poduzeće.
Jasno je da odgovor na pitanje maksimizacija ili optimizacija nije jednostavno pronaći. Maksimizacija ili optimizacija? Profit ili društvena odgovornost? Morali nužno jedno automatski isključivati drugo??

nedjelja, 13. siječnja 2013.

"BEZ RAČUNA SE NE RAČUNA"



„Eh ta fiskalizacija..“ uvodne su riječi animiranog videa kojeg je Vlada Republike Hrvatske objavila na svom službenom Youtube kanalu.
U dvije minute stale su sve informacije o tome što je fiskalizacija te savjeti što nam je činiti ako je neki račun sumnjiv.
Sve se zavrtjelo oko 36 – znamenkastog broja (JIR-a – Jedinstveni identifikator računa)  kojeg se može poslati u sms poruci i tako provjeriti ispravnost računa.
Dosta nam je varanja, sive ekonomije, i krađe u državi pa ćemo svi proinuti poslu i zahtijevati račune pri svakoj kupnji, provjeravati na internetu ispravnost, nositi u Poreznu upravu ili potrošiti 85 lipa na slanje sms poruke.
Ako budemo imali sreće, tu nam je fond nagrada koje je nam je Porezna uprava osigurala.
Našu odgovornost prema državi, zajednici će nagraditi novčanom svotom. Ima li to smisla? Zar nam je zadatak cinkati i sudjelovati u nagradnoj igri? 
Prema prvim informacijama kako navode pojedini portali „Hrvati  masnovno cinkaju“. Tako je do sada upućeno oko 170 sms poruka i oko 14 tisuća upita putem interneta o valjanosti JIR-a.
Cijela priča je dobro osmišljena, ima smisao, treba voditi boljitku, razvoju zajednice i države, potaknuti nas sve na odgovorno poslovanje, boriti se protiv korupcije, no da li će ovakav način polučiti prave rezultate.



-          Zašto JIR i što je JIR?



JIR će omogućuti Poreznoj upravi da kontrolira je li iskazani porez na kraju i završio u proračunskoj blagajni, a građanima da sami, putem sms-a, web-om ili u samoj Poreznoj upravi, provjere je li njihov račun ovjeren u Poreznoj upravi. Ministarstvo financija i Porezna uprava u prvih mjesec dana biti će 'blagi' prema obveznicima koji se nisu na vrijeme pripremili, no od veljače će biti vrlo rigorozni prema svim prekršiteljima zakona koji mogu očekivati visoke novčane kazne ili zatvaranje lokala.
Porezna uprava na dnevnoj bazi ima potpuni uvid u broj zaprimljenih računa, broj obveznika fiskalizacije koji ih izdaju te broj poslovnih prostora koji se spajaju na server Porezne uprave.

Ugostitelji su spočetkom godine postali  prvi obveznici fiskalizaciije te je Ministarstvu financija omogućen efikasan nadzor nad ostvarenim prometom gotovinom .
Inspektori Porezne uprave krenuli su u utorak 08.01.13 u akciju kako bi utvrdili jesu li ugostitelji i ostali obveznici fiskalizacije uskladili svoje poslovanje s novim zakonom koji je stupio na snagu od 1. siječnja. Već u početku su se susreli sa nepravilnostima, ali što će biti dalje?
Ugostitelji otvoreno priznaju da potrošačima izdaju stare račune, posebno u kafićima. Ukoliko potrošač nije uzeo račun sa sobom, konobari ga pokupe i sljedećem korisniku koji ima istu narudžbu izdaju taj isti račun. Tako kažu, više će novca ostati njima.



Što možemo dalje očekivati? Kreativno poslovanje je već počelo.
Zar je to naša stvarnost, naše društveno odgovorno poslovanje?

Izvori: